Povijest i tradicija
0
Ulazak u Fortenova grupu

Nakon što je, u srpnju 2018. od strane vjerovnika izglasana te rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, potvrđena nagodba u postupku izvanredne uprave nad Agrokor d.d. i njegovim ovisnim i povezanim društvima, započeo je proces pripreme njezine provedbe. Dana 1. travnja 2019. (datum početka provedbe nagodbe) izvršen je prijenos gospodarske cjeline na Fortenova Grupa d.d., odnosno na VUPIK plus d.o.o., kompaniju u vlasništvu Fortenova Grupe.

Od 13. Siječnja 2010 godine, Vupik d.d. posluje unutar Agrokor koncerna, najvećeg proizvođača hrane u ovom dijelu Europe te danas predstavlja poljoprivredno prehrambeni kombinat sa velikom perspektivom razvoja. Velika ulaganja od samoga početka, usmjerena su u sve segmente proizvodnje, od ratarstva i stočarststva, preko nove poljoprivredne mehanizacije za ratarsku proizvodnju, sve do rekonstrukcije silosnih kapaciteta u luci, vinarije, rekonstrukcije govedarskih farmi i izgradnje vinogradarske kuće Goldschmidt. Uvođenjem najsuvremenijih svjetskih tehnologija Vupik danas istovremeno prati trend proizvodnje zdrave hrane i ekološke standarde.

0
Ulazak u koncern Agrokor
0
Mirna reintegracija

1998. godine, nakon mirne reintegracije, Vupik nastavlja proizvodnju kao jedinstveno društvo, sa znatnim oštečenjima prouzrokovanih ratom. 31. Svibnja 1999. godine dolazi do izdvajanja Vinogradarstva Ilok sa 800 hektara zemljišta. Agro-Tovarnik izdvaja se 2000. godine sa 3600 hektara zemljišta, a 2002. godine i Luka Vukovar. Od tada Vupik nastavlja poslovanje u sadašnjim okvirima.

1991.godine dolazi do velikih demokratskih promjena, srpske agresije te okupacije Vukovara. Objekti Vupika podnjeli su teška oštećenja. U razdoblju od 1991. do 1998. godine, zbog ratnih djelovanja svoj pravni kontinuitet u Republici Hrvatskoj, Vupik nastavlja u Zagrebu, a na poljoprivrednim površinama proizvodnja se nastavlja u različitim oblicima. Godine 1994. Vupik se organizira kao dioničko društvo u većinskom vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Društvo Vupik d.d. upisano je 14.07.1995. godine u sudski registar Trgovačkog suda u Osijeku kao dioničko društvo.

0
Agresija na Vukovar i okupacija
0
Gradnja novih pogona

Od 1974. godine  PIK Vukovar se razvija velikom brzinom. 1980. godine izgrađuje se Hotel Dunav u samome središtu grada Vukovara. U to vrijeme, 1981. Godine, SOUR PIK-a Vukovar raspolaže sa 14.000 ha oranica sa najsuvremenijom mehanizacijom, govedarskom i svinjogojskom farmom, 750 ha plantažnih vinograda sa podrumima, silosnim kapacitetom, posjeduje mlin, tvornicu stočne hrane, modernu klaonicu i pogon za doradu sjemenskih roba. 1982. godine SOUR PIK Vukovar mijenja svoj naziv i posluje pod imenom VUPIK Vukovar, sa svojim zaštitnim znakom, stiliziranom Vučedolskom golubicom. I dalje se nastavlja povećanje obradivih površina, proizvodnje i produktivnosti, čime Vupik postaje najbolji kombinat u našoj državi  i šire. 1989. godine dolazi do promjene Zakona o poduzeću te od tada Vupik posluje kao R.O. Vupik Vukovar.

Pripajanjem poljoprivrednih zadruga od 1960. – 1964. god. povećava se posjed i korištenje poljoprivrednog zemljišta, nakon čega se poljoprivredno dobro organizira u PIK Vukovar (Poljoprivredno industrijski kombinat Vukovar). U tim godinama PIK Vukovar obrađuje velike površine zemlje od Osijeka do Iloka i Tovarnika i postaje značajan faktor u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda u tadašnjoj državi.

0
Formira se PIK Vukovar
0
Formiranje saveznog poljoprivrednog dobra Vukovar

Počeci Vupika sežu u 1945. godinu, kada je formirano Savezno poljoprivredno dobro Vukovar. Jezgru je predstavljalo zemljište bivše grofovije Eltz (Ovčara, Gornjak, Jakobovac i Grabovo) sa cca 800 jutara oranica. Kasnije su pripojene površine veleposjednika i agrarni višak u mjestima Dubrava, Lug, Ilok i Sremski Borac, a u Bačkoj: Labudnjača, Živa i Nizine. U početku stvaranja, Savezno poljoprivredno dobro Vukovar imalo je vrlo teške uvjete za proizvodnju, koja se temljila uglavnom na konjskim spregama i ratilima zaostalima od prije rata. U to vrijeme Poljoprivredno dobro zapošljavalo je oko 2.000 radnika. 1949. godine Dobro više nije bilo od saveznog značaja, te se formira Republičko poljoprivredno dobro, kasnije nazvano PK Vukovar, koje u posjedu ima oko 3000 hektara poljoprivrednog zemljišta.  Iste godine formiran je prvi radnički savjet I Upravni odbor, čime prestaje administrativni način upravljanja.